Zato što ograničava slobodu govora. Jedno od osnovnih ljudskih prava.
Izborna ćutnja / volilni molk / izborna šutnja karakteristična je uglavnom (postoje izuzeci) za mlade demokratije u koje spadaju i naše države. A zašto je mi imamo? Imamo je da bi se u dan ili dva pred izbore spustila lopta, smirile strasti i da bi se biračima dalo vremena da svare (eng. digest) sve informacije koje su dobili tokom kampanje. :/
Međutim, da li je stvarno moguće ograničiti baš sve kampanjske aktivnosti jedan ili dva dana pred izbore? Naravno da nije! Zbog toga je potpuno besmisleno da imamo koncept izborne ćutnje kada on ne može dosledno da se primeni na sve.
Koja je poenta izbornom ćutnjom ograničiti kandidatima mogućnost propagiranja svog programa i mobilizacije svog glasačkog tela? Komunikaciju nije moguće prekinuti na takav način. Jer je živa i uvek nalazi put (kanal) kojim će stići do cilja. Izborna ćutnja se odnosi na kandidate i na klasične medije, ali stvar je u tome da je svako od nas, ‘običnih ljudi = nekandidata’, medij za sebe. Sasvim legalno i legitimno možemo na svojim profilima na društvenim mrežama i na društvenim medijima aktivno pokazivati podršku bliskoj nam političkoj opciji. Jednostavno, izborna ćutnja bi možda i mogla razumeti u situacijama kada su klasični mediji bili jedini način informisanja glasača. Sada je to potpuno besmisleno. Životno okruženje se menja. Prilagodimo svoje zakone tome jer oni moraju pratiti život.
Zapadno izborno zakonodavstvo ne poznaje instituciju izborne ćutnje. Čak nema ni termin za to. Postoji nekoliko mogućih prevoda na engleski jezik – electoral silence, pre-electoral silence, election silence, campaign silence – ali nema niti jednog standardnog termina.
Dakle, izborna ćutnja predstavlja ograničavanje slobode govora i kao takva je, po pravnoj logici, protivustavna.
Ali zašto je ova tema tako interesantna baš sada? U nedelju, 4. decembra nas čekaju parlamentarni izbori u Sloveniji i Hrvatskoj, a mi smo svedoci jedne vrlo važne pojave –> nadležne institucije imaju tumačenje zakonskih odredbi koje regulišu izbornu ćutnju, a koje se odnose na ponašanje stranaka i kandidata na Web-u!
Slovenija –>
Ministarstvo za javnu upravu je 5. oktobra 2010. objavilo Tumačenje zakona o izbornoj i referendumskoj kampanji – izborna ćutnja na Internetu (Tolmačenje zakona o volilni in referendumski kampanji – volilni molk na Internetu) u kom kaže (prevedeno):
[...] Zakon ne uređuje izričito izbornu ćutnju u elektronskim medijima, na drugim web stranama, u tzv. društvenim mrežama… Po našem mišljenju, u navedenim slučajevima moguće je povući analogiju sa uređenjem koje važi za plakatiranje, da je, dakle, na interentu i društvenim mrežama dozvoljeno postavljati nove sadržaje do ponoći u petak, kada počinje izborna ćutnja, a posle ponoći na mrežama mogu ostati samo sadržaji koji su bili do tada postavljeni, a nije dozvoljeno postavljati nove sadržaje. [...]
Hrvatska –>
Državno izborno povjerenstvo RH je 24. novembra 2011. izdalo je Priopćenje političkim strankama i kandidatima na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor:
[...] Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske cijeni da su izbornu šutnju slijedom istog, dužni poštivati kandidati i političke stranke na društvenim mrežama poput facebooka, twittera, flickera, vimea, youtubea i na drugim internetskim duštvenim mrežama. Tijekom trajanja izborne šutnje nije dopušteno postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video clipova, slika ili komentara, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti, na privatnim stranicama povezanih privatnih korisnika ili o tome dostavljaju obavijesti na njihove privatne e-mail adrese. [...]
Na zahtev Socijaldemokratske partije Hrvatske, Državno izborno povjerenstvo je izdalo i pojašnjenje prethodnog dokumenta, u kome je zanimljiv opis pojma povezani privatni korisnici, koji
…ne razlikuje članove i simpatizere pojedine političke stranke ili kandidata, nego se odnosi na sve korisnike koji su internetskim servisima i postavkama društvenih mreža povezani s profilima političkih stranaka i kandidata na društvenim mrežama.
P.S. Svaki put kada pomislim na izbornu ćutnju, navučem osmeh na lice jer se setim izjave prijatelja Žarka :
Kada je izborna ćutnja, ima da se ćuti i radi! :)
A šta ćete vi raditi za vreme izborne ćutnje?


Ako sam dobro shvatila ovo hr pojasnjenje, krsenjem zakona bi se smatralo da ja, kao pojedinac, stavim status na fb o tome za koga sam glasala?
Sve odredbe tj. ogranicenja se odnose na stranke i kandidate.